Povijest i kulturna baština

Privlaka se u pisanim dokumentima prvi puta spominje 1296.g. kao vinogradarsko mjesto. Generacijama je vezana uz more, pomorstvo i ribarstvo. Ime joj je kroz stoljeća doživljavalo mijene: Brevilaqua, Privilacha, Priulacha… do oblika kakav znamo danas. Glasoviti su i privlački sabunjari, ljudi koji su mukotrpnim vađenjem pijeska iz mora postali nadaleko poznati.

Obrađena polja i netaknuta priroda obgrlili su najstarije spomenike kršćanstva.Značajni su ostaci crkve Sv. Kate iz 14.stoljeća i crkva Sv. Vida iz 14.st., zaštitnika ljekarnika, plesača i glumaca. Sačuvana je u cijelosti te se i danas u njoj vrši služba Božja u lipnju na dan svetca zaštitnika. Razgledati se mogu i crkva Sv. Barbare, koja je izgrađena za vrijeme Domovinskog rata i župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije iz 19.st. Crkva se ubraja među najljepše primjere klasicističke arhitekture u Dalmaciji.

Osim sakralnih spomenika, sačuvani su i privlački bunari. Bili su izvor vode i izvor života. Svjedočili su težačkom i ribarskom radu stanovnika, slušali su priče i čuvali tajne ljubavi. Danas je sačuvano 12 takvih bunara. Najpoznatiji među njima je bunar Sokolar uz koji se veže i poznata legenda.